USKRSNI OBIČAJI U DALMACIJI

Uskrsni običaji dio su hrvatske tradicije, a nijedan blagdan ne bi bio isti bez dobrih starih običaja. 

Uskrs je najveći kršćanski blagdan, pa zasluženo i ima niz prekrasnih običaja koji se poštuju od davnina, a osobito vesele one najmlađe članove svake obitelji.

Sve započinje Cvjetnicom. Cvjetnica je ‘uvod’ u veliki tjedan, nedjelja prije Uskrsa. U crkvu se na blagoslov nose maslinove (ili palmine) grane, a jedan od starih običaja je i umivanje proljetnim cvijećem. Tradicija je i ubrati proljetno cvijeće, napuniti vaze…a u posljednje vrijeme – obvezno je i sliku proljetnog cvijeća objaviti na Instagramu. Uz dobre stare, nastaju i neki novi običaji. #umivanjecvijećem

Na Veliki četvrtak prisjećamo se Isusove posljednje večere – a običaja je za ovaj dan pregršt. Kako bi se radost nedjelje koja donosi Uskrs navijestila svima, prvo zvone sva crkvena zvona po velikim i malim mjestima, a onda se ta ista zvona i vezuju sve do ponoćke u noći Velike subote i mjestašca Lijepe Naše utonu u tišinu. 

Na otoku Hvaru održava se hvarska procesija ‘Za križen’ – tradicionalna noćna procesija upisana na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Europi, koja se već pet stoljeća organizira u noći sa Velikog četvrtka na Veliki petak.  Okosnica procesije je Gospin plač, tekst iz 15. stoljeća koji pjevaju kantaduri – izabrani pjevači. Procesija započinje točno u 22 h svake godine tako što 6 procesija predvođeni Križonošom iz svog mjesta istovremeno kreću iz 6 župnih crkava središnjeg dijela otoka (iz mjesta: Vrbanj, Vrboska, Jelsa, Pitve, Vrisnik i Svirče). Svaka se procesija vrti u tom velikom krugu i u 7 h ujutro se vraća na svoje polazište. Interesantno je da se procesije ne smiju susresti, a kako do toga ne bi došlo pažljivo se koordinira kretanje svake od procesija. 

Na Veliki petak održava se procesija za križem u svim mjestima. U kućama, vjernici na ovaj dan poste. U Dalmaciji se većinom spremaju riblja jela, a najpopularniji je bakalar koji se može spremiti ‘na bjanko’  ili ‘na lešo’ sa krumpirima, maslinovim uljem i puno bijelog luka! Oni koji mogu kuhaju ga kod kuće i okupljaju se kod obitelji, a oni koji rade obično bakalar pojedu u obližnjem restoranu u društvu svojih kolega! Na ovaj dan nije ga teško naći jer se nudi svugdje, čak i u lokalnim kafićima gdje uz espresso možete dobiti i malo bakalara i kruha na ‘pjatić’. 

Po završetku ovog dana – blagdanski se duh osjeća u zraku. Treba kupiti namirnice i pripremiti tradicionalna jela za Uskrs! Nastaje gužva, i svi trče kupiti što treba i pripremiti se za slavlje. 

Najvažniji i neizostavni običaj je – bojanje jaja!  Danas ima kupiti boja i ukrasa svih vrsta za jaja. Ali naše bake su jaja kuhale sa ciklom ili lukom kako bi se obojala ljuska. A peršinom su se radili uzorci na jajima.

Neizostavno slatko jelo u Dalmaciji je i – sirnica! Slatki kruh koji se priprema s jajima, narančom, limunom i pospe krupnim komadima šećera. Sirnice se danas mogu kupiti svugdje, ali ništa ne može zamijeniti domaću, vruću sirnicu po receptu naših baka. Skoro svi se sjećamo naših baka koje su tijesto sirnica ‘grijale’ dekama kako bi naraslo, a otvaranje kućnih vrata i puštanje hladnog zraka u kuću je bio najgori zločin! 

Recepata ima na tisuće, a dileme oko toga koji je recept najbolji se vraćaju svake godine – gotovo kao da ništa nismo od prijašnjih godina naučili! I ta potraga za ‘savršenim receptom’ je dio Uskršnje tradicije. Dijeljenje recepata i slika uspješnih i neuspješnih sirnica sa dragim ljudima je neizostavni dio našeg Uskrsa!

Uz sirnice, naše su bake pravile i pletenice, odnosno ‘garitulice’. Tijesto sirnice se ispreplete u pletenicu, a na vrh se stavi obojano jaje. Pletenice su se posebno pravile za djecu.

Na dan Uskrsa obitelji na svetu misu odnose obojana jaja, sirnicu, šunku i drugu hranu koju će jesti za ručkom, kako bi bila blagoslovljena. 

Za Uskršnji ručak se većinom sprema tradicionalna šunka u kruhu ili ‘pašticada’ s domaćim njokima. Naravno, slavlje ne može proći bez francuske salate i malo pršuta i sira. 

Iako je vrijeme toplo, Uskrs se uglavnom slavi u kućama. Obitelji i dragi prijatelji se okupljaju, a često ‘padne’ i pjesma. Fešta je fešta.

Djeca se osobito vesele običaju ‘borbe’ s jajima. Dva se ‘borca’ udaraju s jajima jedno o drugo dok prvom jajetu ne pukne kora! Pobjednik sa cijelim jajem nastavlja igru. Ima i onih domišljatih koji imaju negdje skriveno drveno jaje, pa su godinama nepobjedivi – sve dok ih se ne otkrije!

Naravno, djeca (i odrasli koji se osjećaju kao djeca) dobiju na dar puno čokoladnih jaja, zečića i mrkvica koje donosi, a tko drugi nego – Uskrsni zeko!

U Splitu je tradicija kupiti i slatkog pilića napravljenog od marcipana, posebno u poznatoj slastičarnici ‘Tradicija’ u centru grada. U kupnju pilića su djecu obično vodili djedovi i očevi u subotu prije Uskrsa, koji su zajedno s djecom bili protjerani od kuće kako bi se kuća mogla urediti, pripremiti i sva jela skuhati za Uskrs! 

Kao i svaki blagdan u Dalmaciji, Uskrs prođe sa puno buke i veselja, a u stari centar Splita, po ulicama i trgovima Dioklecijanove palače, okupe se građani pa se druže, nazdravljaju, ‘ćakulaju’ i uživaju u proljetnom suncu. 

Ovaj Uskrs 2020.godine provodimo na jedan novi, drugačiji način, #ostajemodoma u krugu svoje nuklearne obitelji, samo se prisjećajući svih ovih lijepih običaja bez mogućnosti da sudjelujemo u njima. U nadi da ovaj Uskrs neće postati neka nova stvarnost, želimo vam mir i dobro i da  se dogodine opet sve vrati na ono staro što je bilo dobro… i da se u starim ulicama Splita ‘udremo’ bićerinima i zajedno nazdravimo Uskrsu.

Vrhstranice

Rezervirajte smještaj

Pozivni centar Informacije i rezervacije